ALMANAH 1993-2004
 

 Deset godina rada nekog udruženja sličnog «Almanahu» vjerovatno i nije neki jubilej. Posebno to nije u sredinama duge kulturne tradicije, izra­žene pismenosti, organizovanog rada i sveukupnog kulturnog, intelektual­nog i stvaralačkog refleksa. Slične inicijative po svom karakteru, profilu, namjerama i djelatnosti uglavnom su u zrelim zajednicama nastajale čitav vijek ranije i danas već predstavljaju institucije po kojima se one prepoz­naju. Pa ipak, ovo nije godišnjica kojom bi se ponosili niti jubilej koji bi trebali slaviti. Ovo je priča o nama. Istovremeno zadivljujuća i vesela, opo­ra i tužna, optimistična i nevesela, realna i iracionalna. Priča o našim poče­cima jer mi za drugu nikada nijesmo znali. Priča o našem samopouzdanju za koju smo lažno tješili sebe i druge da smo ga uvijek imali. Priča o našem identitetu koji se zagubio u izmaglicama naših snova pretočenih u melanholične stihove Šahinpašićevih sevdalinki ili tragičan epski poj Ćor Husovih, Avdovih ili Murat-aginih struna. Priča o našoj prošlosti rasutoj kao kosti muhadžira u vrletima između crnogorskog krša, pustinja Ana­dolije, obrisa oronulih kasaba i pokvarenih časovnika na sahat-kulama na kojima je uvijek isto vrijeme omeđeno našim htjenjem, željom i znanjem. Pa ipak je naša, jer mi druge nemamo. I bolja i ljepša od bilo koje druge. Ne samo zato što se nijesmo imali kad naviknuti  na lijepe priče, već zato što je ovo jedna od onih koja se ne da uljepšavati. A počela je tek nedavno, danas nam se čini daleke 1993.godine. Danas je to jubilej, a tada je bio podvig. Sjetimo se samo vremena kada smo sopstvena imena šaputali i tiho dozi­vali svoja sjećanja koja su nam ličila na stvarnost koja se ponavlja. Očaj, nemoć, prkos, hrabrost i znanje su izvorište «Almanaha». Osnovan je 1993. godine kao udruženje za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori. Osnivači "Almanaha" su poznati književnici i kulturni pregaoci Husein Bašić, Zuvdija Hodžić i Milika Pavlović, koji su tada kao odgovor vremenu ništavila i beščašća, započeli projekat iza kojeg danas stoji nekoliko stotina autora, saradnika i prijatelja "Almanaha", ne samo iz Crne Gore, bivše SFRJ, već i Evrope i SAD. Podsjetimo se da su glavni ciljevi i zadaci «Almanaha» ostali nepromijenjeni od osnivanja do danas:

- izučavanje, očuvanje i prezentacija kulturno-istorijskog nasljeđa i graditeljske baštine, istorije, kulture, običaja, tradicije i društveno-ekonom­skog položaja Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori, u cilju očuvanja njiho­vog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta;

- okupljanje stručnih i kreativnih kadrova koji se bave zaštitom kultur­no-istorijskog nasljeđa i kulturom i naukom uopšte, čiji radovi imaju kul­tur­nu i naučnu vrijednost i od interesa su za Udruženje kao i za musli­mansko-bošnjački narod;

- adekvatna valorizacija kulture muslimansko- bošnjačkog naroda;

- institucionalizacija muslimansko- bošnjačke kulture;

- vraćanje književnih i kulturnih sadržaja i književnika muslimansko-bošnjačkog naroda u školske programe u adekvatnom obimu; njihovo struktuiranje duhom i sadržajem saglasno konceptu multietničkog i multi­kulturnog društva i afirmacija različitosti kao kulturološkog bogatstva društva osposobljenog da baštini različite vrijednosti;

- uspostavljanje i prisvajanje demokratskih tekovina i povećanje tole­rancije između različitih etnosa;

- organizovanje kulturnih, stručnih i naučnih skupova;

- razvijanje saradnje sa srodnim udruženjima i institucijama u zemlji i inostranstvu;

- izdavačka djelatnost

Podsjetimo se da smo kao svoj osnovni programski kredo u uvodniku časopisa proklamovali i sljedeće principe: «Pokušavamo postati kulturno i naučno središte i svjedočište kulturno-istorijskog trajanja Muslimana-Bošnjaka na ovim prostorima. Pri tome ne mislimo mahati barjacima, zavaravati i sebe i druge izvikivanjem ispraznih parola i njegovanjem pra­zne verbalistike unutar koje bi formu stavljali ispred suštine, udarati se u prsa uz patetično prizivanje mitova, oplakivati svoju zlehudu sudbinu i trljati oči onima koji nas ne vide, niti ih zatvarati pred onima koji nas vide. Ne mislimo preuzimati ulogu ježa u osjetljivom političkom trbuhu Crne Gore, ali ni zeca u njenom multietničkom i multikulturnom društvenom am­bijentu. Ostajemo otvoreni i spremni da stručno i kompetetno svjedočimo, razmišljamo i istražujemo i da rezultate svoga rada prezentiramo nama i drugima, uvjereni da je potvrđivanje u stvaralaštvu u suštini jedina i prava potvrda trajanja. Pri tome, ne želimo graditi jednoobraznu, ideološki unifi­ciranu i nekritičku sliku o sebi, svjesni da nijesmo sami i samodovoljni i da je jednako važno ne samo ono kako vidimo sami sebe, već i kako nas drugi vide. Uvjereni smo da su uzroci većine nesporazuma na Balkanu i u tome, što ljudi nijesu shvatili da živjeti zajedno, često nije dovoljno da bi se ljudi međusobno poznavali. Samo oni koji se poznaju mogu se i razumjeti i graditi odnose poštovanja i međusobnog povjerenja i stvarati ambijent unutar kojeg se prožimaju kultura, nasljeđe i tradicija gdje "moje" vrijed­nosti postaju opšte dobro drugih i obratno. "Almanah" teži tome i dobrim dijelom i uspijeva, da postane prepoznatljiva karika u kulturnom i nauč­nom životu Crne Gore.Otvoren je za sve saradnike koji su spremni da stručno i kompetentno doprinose obogaćivanju sadržaja časopisa i naših izdanja. Nama je važno znanje, a ne to ko ga saopštava, kao što nam je važno da ono što je saopšteno ne bude uramljeno u bilo kakve zadate obrasce, ideološke, političke i uskonacionalne vizure. U tom smislu smo svjesni da nas čeka veliki posao iz razloga što su svi tematski krugovi vezani za tradiciju, baštinu i kulturno nasljeđe Muslimana-Bošnjaka na ovim prostorima u najvećem dijelu tek načeti,te da je sa tog aspekta sve novo i neistraženo."

Navedenim riječima danas je teško nešto dodati. Osim zadovoljstva da je mnogo toga urađeno i realne činjenice da je to ipak samo početak.   Razuđeni programski principi predstavljaju široku osnovu za razvijanje različitih oblika djelovanja. Prije svega u pravcu stvaralaštva u svim oblas­tima. Danas je «Almanah» velika kreativna i stvaralačka radionica koja je u svojim seharama kulture, istorije, baštine i tradicije pohranila na hiljade stranica pamćenja i skrivanom biserju naše kulture udahnula životnost či­neći je rascvjetalom nadom u vrtu u kojem raste optimizam o našem shvatanju crnogorskog multikulturnog prostora kao milet bašte sa hiljadu cvjetova. Svjesni da nijesmo sami i sami sebi dovoljni i da ono što mislimo da je naše, treba podijeliti sa drugima, jer se samo dobro dijeljenjem uvećava, od prvog dana uz «Almanah» su stali brojni stvaraoci različitog kulturnog, intelektualnog, nacionalnog, vjerskog i stvaralačkog integriteta, spremni da u kuću znanja «Almanaha» ugrade sopstvenu energiju iz koje izvire stvaralaštvo i djelo koje je po obimu i značaju veće nego sve ono što se na tom polju uradilo od našeg postojanja do danas. Redakcija časopisa  je sastavljena od ljudi koji imaju stvaralačke biografije: Husein Bašić, Milika Pavlović, Zuvdija Hodžić, Šerbo Rastoder, dr Asim Dizdarević, Esad Kočan, Senad Gačević, Suljo Mustafić, Atvija Kerović, ali uvijek otvorena i spremna da sopstveni stvaralački egoizam pretoči u stalno traganje za novim vrijednostima. Nama je bitno znanje, kreativni i stvara­lački duh, sposobnost prepoznavanja po djelu i stvaranju. Zato se «Alma­nah» nije pretvorio u pisarnicu dnevnopolitičkih pamfleta sa daljinskim upravljačem, već u radionicu koja iza sebe ostavlja trajno dobro. U ovih deset godina, samo smo u časopisu objavili 426 priloga od 381 autora na 3645 strana, među kojima su svjetski poznata imena nauke i kulture. S obzirom da se «Almanah» najvećim dijelom finansirao od donacija poje­dinaca u ovih 10 godina je 170 donatora priložilo novčane priloge u visini od 20 DM do 1.000 eura u «Almanahov» vakuf znanja.

Svakako da je najveće bogatstvo «Almanaha» njegova brojna poro­dica saradnika i prijatelja. Stoga je veoma nezahvalno izdvajati bilo koje ime, jer svoju otvorenost, spremnost i sposobnost komuniciranja «Alma­nah» demonstrira upravo na način širenja kruga saradnika. Zato su svi od oko 400 autora koji su svoje priloge ili knjige objavili u «Almanahu», svaki na svoj način, značajno doprinijeli njegovoj afirmaciji kao kulturnog svjedo­čišta, snažnog intelektualnog uporišta i najreferetnijeg multikultur­nog centra današnje Crne Gore. Gotovo da nema značajnijeg imena iz re­dova bošnjač­ko-muslimanskih intelektualaca sa prostora Crne Gore i šire, koji se svojim prilozima nijesu oglasili u «Almanahu». Ako izuzmemo članove redak­cije: Huseina Bašića, Zuvdiju Hodžića, Šerba Rastodera, Asima Dizdare­vića, Senada Gačevića, Esada Kočana, Atviju Kerovića, Sulja Mustafića i pomi­njanog Miliku Pavlovića, rizikujući da se ogriješimo jer nećemo moći pomenuti sve koji to zaslužuju, navodimo imena samo nekih: Alija Džo­gović, Ismet Rebronja, Zaim Azemović, Kemal Musić, Safet Sijarić, Braho Adrović, Sait Š. Šabotić, mr Adnan Pepić, Rifat Rastoder, Muharem Diz­darević, Fehim Kajević, Redžep Nurović, Hamid Hadžibegić, Faruk Diz­darević, dr Đenana Buturović, Lada Buturović, Se­miha Kačar, dr Fatma Hasan­begović, Uzeir Bećović, Rasim Ćelahmetović, Abdulah Bato Abdić, Rifat Alihodžić, Safet Hadrović–Vrbički, Hamdija Drnda, Ibrahim Reković, Ibrahim Hadžić, dr Jašar Redžepagić, dr Zlatan Čolaković, dr Hasnija Mura­tagić-Tuna, mr Binasa Mušović, Hivzija Ha­sande­dić, Omer Turković, mr Ig­bala Šabović, mr Halil Markišić, Šefko Alomerović, dr Ejup Mušović, dr Raif Hajdarpašić, Alija Nametak, dr Enes Kujundžić, dr Enes Pelidija, dr Safet Bandžović, Maruf Fetahović, Meh­med Mujezinović, dr Mustafa Me­mić, dr Sait Kačapor, Bajram Su­ljević, Selman Ljačević, Husein Ceno Tuzović, Edhem Peročević, Omer Čirgić, dr Sefer Međedović, Hamdo Kočan, Hamdija Šarkinović, dr Avdul Kurpejović, Derviš Beli Selhanović, dr Maksut Hadžibrahimović, Redžep Kija­metović, Sadetin Sado Peričić, Samir Hanuša, Osman Lavić, Redžep Škri­jelj, Senka Rastoder, Hilmo Ha­džić, Ervin Spahić, Omer Redžepagić, dr Osman Hadrović, Nusret Ećo, Dževat Musić, Hamdija Fetahović, Kemal Purišić, mr Ramo Bralić, Harun Hadžić, Ćazim Fetahović, Amer Ramusović, Mirsad Rastoder, Sabahudin Delić, Hamdo Kočan, mr Halil Kalač, mr Salija Adrović, mr Šato Ajdar­pašić, dr Nedžad Drešević, Nizara Šabović i brojni drugi. Pored toga tu je i čitava plejada značajnih i afirmisanih inte­lektualaca i stvaralaca iz Crne Gore: Milike Pavlovića, dr Pavla Mijovića, dr Milana Popovića, Rajka Cerovića, dr Novaka Kilibarde, Sretena Pero­vića, dr Živka Andrijaševića, Čeda Baćovića, Milorada Popovića, dr Vuka Minića, Jevrema Brkovića, dr Branislava Kovačevića, dr Rajka Vujičića, dr Veselina Pavićevića, dr Vo­jislava Nikčevića, dr Radoja Pajovića, Olge Perović, dr Srđana Vukadino­vića, mr Zvezdana Folića, Slobodana Šćepa­novića, Pavla Goranovića, Andreja Nikolaidisa, Mladena Lompara, dr Nebojše Vučinića, dr Srđe Pav­lovića, dr Miodraga Perovića, mr Siniše Bjekovića, dr Vukića Pulevića, Nataše Nikčević, dr Sonje Tomović-Šundić i brojnih drugih. Navedenim imenima treba dodati i širok krug saradnika sa prostora bivše SFRJ, Evrope i svijeta čiji su prilozi objavljivani u «Alma­nahu», poput: dr Olge Ziroje­vić, mr Dušice Minjović, Edwarda W.Saida (SAD), Jean-Louis Maunory (Francuska), Nataše Kan­dić, Františeka Šis­teka (Prag), dr Ljiljane Pešikan-Ljuštanović, Dražena Pehara, dr Karla Kasera (Grac), dr Andreja Andrejevića, Đorđa Janjića i drugih.

U okviru svojih rubrika «Almanah» je predstavio djela velikog broja stvaralaca, prevashodno slikara: Zuvdije Hodžića, Muharema Muratovića, Hilmije Ćatovića, Sabahete–Beke Masličić, Ismeta Čekića, Ibrahima Re­kovića, Behudina Selmanovića, Ismeta Hadžića, Aldemara Ibrahimovića, Ibrahima Kurpejovića i drugih.

Prvi urednik časopisa bio je jedan od osnivača i predsjednik Udruže­nja Husein Bašić. Brojeve 3-4 kao urednik je potpisao, takođe jedan od osnivača, Zuvdija Hodžić. Počev od brojeva 5-6 kao urednik se potpisuje autor ovih redova.

 

ČASOPIS «ALMANAH «

 

Godina

broj

 

urednik

časopisa

priloga

autora

stranica

donatora

1994

1-2

31

22

142

-

Husein Bašić

1998

3-4

41

30

225

-

Zuvdija Hodžić

1999

 

5-6

7-8

22

17

22

16

238

281

9

4

Šerbo Rastoder

 

2000

9-10

11-12

13-14

21

24

43

21

21

41

289

271

363

7

15

9

 

Šerbo Rastoder

 

2001

15-16

17-18

34

46

32

41

331

378

32

21

Šerbo Rastoder

2002

19-20

39

34

373

14

Šerbo Rastoder

2003

21-22

23-24

 

41

67

38

63

336

418

36

23

Šerbo Rastoder

Šerbo Rastoder

2004

25-26

41

38

385

41

Šerbo Rastoder

svega

 13

467

419

4030

211

Šerbo Rastoder

 

U prethodnih deset godina «Almanah» je prepoznat i kao respekta­bilna izdavačka kuća, koja je okupila ugledne autore čiji je istraživački refleks bio okrenut temama od interesa za bošnjačko-muslimansku zajed­nicu u Crnoj Gori i stvaralaštvo autora pripadnika ove zajednice. «Alma­nahova« izdanja su na taj način popunila ogromnu prazninu nastalu usljed nepostojanja organizovanog istraživanja ovog segmenta nasljeđa. U jav­nos­ti su časopis i izdanja veoma pozitivno ocijenjeni, o čemu svjedoči više od 100 prikaza «Almanahovih« izdanja objavljenih u štampi, na radiju i tele­viziji. Sa svojim izdanjima «Almanah» je bio gost na sajmovima i na pro­mocijama u većini gradova Crne Gore po više puta, bivše SFRJ, Evrope i SAD. Najuglednije balkanološke biblioteke iz Evrope i SAD se redovno interesuju za «Almanahova» izdanja, a nedavno je dio njih stigao i do Har­varda, odnosno ostavštine Milmana Perrya, homerologa i istraživača epike bošnjačkog naroda. Laskave ocjene izrečene na račun «Almanaha» od stra­ne referentnih intelektualaca ovih prostora su nešto što nas obavezuje. "Trajanje i postojanje" je davno naznačeno kao njegov smisao (Pobjeda, 27. septembar 1999). "Almanah" je veoma rijedak časopis koji doprinosi op­štim načelima univerzalizma, dijaloga i tolerancije (Milan Popović - Vijes­ti, 4. novembra 2000). «Almanah» je proglašen "institutom" (Sreten Pero­vić, Monitor 29. marta 2002), živom institucijom i emancipatorskim pro­jektom  (Rajko Cerović - Vijesti, 1. septembar 2002); "Stjecištem zna­nja i inspiracije" (Pobjeda, 17. decembar 2002). "Almanah" časopis, udru­ženje i kulturno središte i izdavački centar nastali su naporedo sa ukupnim pro­cesom oslobađanja crnogorske intelektualne energije, osvajanjem slo­bode nacionalnog izražavanja, misli i stvaralaštva, u pokretu otpora protivu šovi­nističkog lica odljuđene stvarnosti koja je, u proteklim godinama, kao metastaza zahvatala i dobar dio crnogorskog društva. U njegovih do sada objavljenih više od tri hiljade stranica časopisa publikovano je o musli­manskoj kulturnoj tradiciji i baštini više nego za četrdeset i pet godina tra­janja zajedničke države i navodno slobodnog izražavanja svih nacionalno kulturnih individualnosti u njoj" ( Rajko Cerović – Pobjeda 7. septembar 2002) . «Almanah» može služiti na čast ne samo svojim pokretačima, već i Crnoj Gori (Novak Kilibarda – Publika, 25. januar 2003); "Priča koja ubjedljivo nadrasta vjekove" izrečeno je povodom jednog od naših izdanja (Bogić Rakočević – Vijesti, 26. mart 2003); "Almanah" je izuzetan proje­kat po mnogo čemu jer na kompetentan i znalački način afirmiše kulturnu i nacionalnu baštinu Bošnjaka Muslimana u Crnoj Gori i širi kulturu multi­nacionalne i multikulturne tolerencije i snošljivosti u Crnoj Gori i može se svrstati među dvije ili tri najbolje kulturne publikacije u republici" (Milo­rad Popović - Pobjeda, 27. oktobar 2003). Naravno, ove citate ne navo­dimo da bi zadovoljili sopstvenu sujetu i taštinu, već samo kao primjere   recepcije "Almanaha" u relevantnim intelektualnim krugovima. To što je o "Almanahu" najviše denuncijacija, diskvalifikacija, neukih podmetanja zaodjenutih u plašt sveznanja polupismenih kvazipatriota došlo iz redova kvazintelektualaca s muslimanskim nacionalnim predznakom nije ništa neočekivano i neuobičajeno. Kada se od nacije pravi zanimanje, intelek­tualna sterilnost se po pravilu nadomješta frustriranošću prema svemu što demistifikuje i čini apsurdnim lažno predstavljanje. To je fenomen mega introspekcije toliko vidljiv na ovim prostorima koji svoje posljednje upo­rište primitivizma crpi u stalnoj potrebi pravovjernog traganja za "sumnji­vim". I na to treba gledati sa neskrivenom dozom zadovoljstva, jer činite uslugu vidljivoj promociji besmisla i opravdavate svrhu njihovog posto­janja. Istovremeno, ne možete a ne priznati da smo uvijek bili takvi. "Tvr­dim da je najljudskiji posao na zemlji moć svjedočenja" (Esad Kočan – Vijesti, 12.jun 2003). "Almanah" i ne radi ništa drugo, već svjedoči. O vre­menu bitisanja, stvaranja i odrastanja. Knjigom i riječju. Jedinim trajnim i nepotkupljivim svjedokom.

a)   IZDAVAČKA DJELATNOST (POSEBNA IZDANJA)

autor

naziv djela

godina izdanja

 

br.strana

 

napomena

Husein Bašić

 

Kad su gorjele božje kuće

1994

48

poezija

Selman Ljačević

Zemlja dobre nade

1995

48

poezija

Redžep Nurović

Šta bi mi ostalo

1997

42

poezija

Selman Ljacević

Dova za Bosnu

1997

56

poezija

Mehmed Muminović

Moji Tuzi

1998

54

priče

Husein Bašić

Pusta vrata (Krivice III)

1998

250

roman

Semiha Kačar

Zarozavanje zara

2000

124

Monografija

Husein Bašić

I.  Tuđe gnijezdo

II. Kapija bez ključa

III.Kosti i vrane

IV.Pusto tursko

V. Bijeli Azijati

2000

272

230

275

272

308

Penta-logija (Zamje-ne I-V)

Vojislav P. Nikčević

Istraga poturica - mit ili stvarnost

2001

203

Članci, studije, rasprave

Medžid Fakić

Zapis u vremenu

2001

50

Katalog izložbe

Bajro Agović

Džamije u Crnoj Gori

2001

499

Monografija

Olga Zirojević

Konvertiti - kako im je ime (Islamizacija na juž­noslovenskom prostoru)

2001

110

Mono-grafija

Husein Bašić

Kad su gorjele božje kuće

2001

122

Poezija

(II do­punjeno izdanje)

Čedo Baćović

O merhametu i gaziluku

(Muslimanski primjeri čojstva i junaštva)

2002

310

Zbirka aneg-dota

Dušica Minjović

Avdo Međedović na ras­kršću reprodukcije i kreacije

2002

169

Mono-grafija

Sadetin Sado Peričić

Pjesme

2002

82

Poezija

Muharem, Asim, Haris Dizdarević

Pamćenje i sjećanje I-II

(Muslimansko-bošnjačka bratstva u bjelopoljskom kraju)

2002

1190

 

Mono-grafija

Halil Kalač

Kalači, život i običaji

(XVII, XVIII, XIX i prva polovina XX vijeka)

2002

370

Monogr.

Izdanje podruž. «Alma-naha» Rožaje

Husein Bašić

I.Usmena lirika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije (Antologija)

II. Usmena epika Bošnja­ka iz Crne Gore i Srbije (Antologija)

III. Usmena proza Bošnja­ka iz Crne Gore i Srbije (Antologija)

IV. O usmenoj književnosti  Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije (Hrestomatija)

2002

285

 

 

293

 

 

277

 

 

314

Antolo-gija us­mene književnosti Bošnja-ka iz Crne Gore i Srbije u 4 knjige

Rifat Rastoder

Usud imena (Štrpci)

2003

270

Mono-grafija

Jakup Durgut

Bukovica 1992-1995

(Etničko čišćenje, zločini i nasilja)

2003

134

Mono-grafija

 

Čekajući fatihu (Umjetnički omaž deseto­godišnici zločina u Štrpcima)

2003

Katalog izložbe

Izdanje «Almanaha» i

FMB

Zaim Azemović

Darovi

2003

223

Izabrana proza

(povo­dom 40-godišnjice knji­ževnog stvara-laštva)

Đustina Cacaj -Šuška

Djelo Nauma Vequlharxhija u okviru preporoda na Balkanu

2003

219

Mono­grafija

Jovo Medojević

Muslimani u bjelopolj­skom kraju 1477-2002

2003

152

Mono­grafija

Mustafa Memić

Bošnjaci (Muslimani) Crne Gore

2003

331

Mono-grafija

("Almanah" i VBIS)

Živko M. And­rijašević, Zoran Stanojević

Pokrštavanje muslimana

1913

2003

208

Mono­grafija

Rifat Rastoder

Pravo na ime

2003

78

studija

(Alma-nah i FM/B

Zuvdija Hodžić

Neko zove

2003

162

Pripov­jetke

Zuvdija Hodžić

 

Otkrivanje zavičaja

(Crteži Plava i Gusinja)

2003

83

Knjiga crteža

Novak Kilibarda

 

 

Šerbo Rastoder

 

 

Književno-političke rasprave

 

 

Crna Gora u egzilu 1918-1925 ,  I-II

2003

 

 

 

2004

270

 

 

 

455+

692

Članci, studije i rasprave

 

Studija

(Istorijsk  institut Crne Gore /Almanah)

Redžep Nurović

Djed Fehim i šestoprsti Hrusto

2004

44

Poezija

Almanah

UKUPNO

 40  naslova

 

9301

 

 

Promovišući interetnički dijalog u cilju širenja tolerancije i sveukup­nih napora kao osnaživanju vrijednosti građanskog društva i afirmaciji multikulture, «Almanah» je učestvovao u organizovanju više naučnih skupova, okruglih stolova, debata na kojima su razmatrane različite teme. «Almanahova» tribina «Multietničko ogledalo Crne Gore» postala je pre­poznatljivo mjesto susretanja i intelektualnih razgovora. U tom smislu is­kazana volja i intelektualni potencijali saradnika i prijatelja «Almanaha» pokazali su da se dnevno-politikantska kontaminacija najproduktivnije pre­mošćava dijalogom. Susretanje različitosti na ovaj način je izašlo iz okvira izanđalih deklarativnih političkih parola i prešlo u interaktvnu vezu koja komunikaciji daje cilj i smisao. Istovremeno je afirmisan zavidni intelek­tualni potencijal koji svakodnevna pitanja bitisanja i egzistencije ne sag­ledava isključivo kroz politikantsku samodopadljivost, kratkovidu narci­soidnost i autističnu nekritičnost.

b)   Okrugli stolovi, naučni skupovi, debate

Datum

Tema

Organizatori

Br. učesnika

23-24.juna 2000 Podgorica

Muslimani-Bošnjaci,

kako ih drugi vide,

a kako oni sebe i druge?

Almanah

47

3.jul 2002

Manjinski narodi u novim us­tavno-pravnim okvirima

 

 

 

- Almanah

- Centar za me­đunarodne studi­je Podgorica

- Forum Musli­mana/Bošnjaka

56

26-27 .

februara 2003

Podgorica

Kršenje ljudskih prava u ne­posrednoj prošlosti

(povodom desetogišnjice zločina u Štrpcima i Bukovici)

- Almanah

- Fond za hu­manitarno pra­vo, Beograd

- Monitor

92

22.03.2003

Podgorica

MUSLIMANI-BOŠNJACI

Kako vam je ime ?

- Almanah

- Forum Musli­mana/Bošnjaka

 

176

        

Saopštenja ili preporuke sa pomenutih skupova objavljivani su u tematskim brojevima časopisa (13-14; 21-22; 23-24). Na taj način su sa konkretnim rezultatima skupova, atmosferom, idejama i načinima promiš­ljanja multietničke i multikulturne stvarnosti u Crnoj Gori upoznati čitaoci časopisa širom svijeta. Poseban doprinos tome daje jedan od naših dosadašnjih veb sajtova nastalih zahvaljujući našim iseljenicima u SAD  www.almanah.cjb.net koji do sada imao oko 8000 posjeta. Na sajtu su se nalazili svi brojevi časopisa i informacija o izdanjima «Almanaha». 

Neveseli dio priče o prvih deset godina «Almanaha» je više vezan za organizacioni, statusni i finansijski dio problema. Naime, «Almanah» kao NVO nema niti jedno lice u stalnom radnom odnosu. Svi poslovi u «Alma­nahu» obavljaju se volonterski i bez ikakvih uslova za rad. «Almanah» nema svoje kancelarije niti bilo kakvog drugog sličnog prostora u kojima bi se mogli okupljati njegovi prijatelji saradnici ili redakcija. Sastanci re­dakcije se najčešće održavaju po podgoričkim kafanama a izdanja «Alma­naha» se čuvaju u jednoj garaži u Podgorici. Korišćenje neuslovnih  pros­torija koje je «Almanah» 2001.godine dobio od vlade Crne Gore u jed­nom naselju u Podgorici (Blok V) otkazano je već početkom 2003.godine zbog previsoke kirije i nedostatka finansijskih sredstava za njeno redovno izmi­renje. Nedostatak sigurnih i stalnih izvora finasiranja premošćavan je dona­cijama brojnih pojedinaca koji su prepoznali vrijednost i značaj «Alma­naha». Međutim, kako je svaki entuzijazam vremenski oročen «Alma­nah» ulazi u kritičnu fazu svog opstanka i nastavka uspješnog djelovanja, uko­liko se ne iznađu rješenja koja bi mu omogućila stabilan izvor finan­siranja i ne obezbijede adekvatni uslovi za rad. Zato «Almanah» danas liči na sve nas. Virtuelna institucija u virtuelnoj stvarnosti. Optimisti bi rekli da je to jedino trajno svjedočanstvo o našem bitisanju. Pesimisti, baš zato ga treba pripaziti.

Šerbo RASTODER, urednik