Deset
godina rada nekog udruženja sličnog «Almanahu» vjerovatno i nije
neki jubilej. Posebno to nije u sredinama duge kulturne tradicije,
izražene pismenosti, organizovanog rada i sveukupnog kulturnog,
intelektualnog i stvaralačkog refleksa. Slične inicijative po svom
karakteru, profilu, namjerama i djelatnosti uglavnom su u zrelim
zajednicama nastajale čitav vijek ranije i danas već predstavljaju
institucije po kojima se one prepoznaju. Pa ipak, ovo nije godišnjica
kojom bi se ponosili niti jubilej koji bi trebali slaviti. Ovo je priča
o nama. Istovremeno zadivljujuća i vesela, opora i tužna, optimistična
i nevesela, realna i iracionalna. Priča o našim počecima jer mi za
drugu nikada nijesmo znali. Priča o našem samopouzdanju za koju smo
lažno tješili sebe i druge da smo ga uvijek imali. Priča o našem
identitetu koji se zagubio u izmaglicama naših snova pretočenih u
melanholične stihove Šahinpašićevih sevdalinki ili tragičan epski poj
Ćor Husovih, Avdovih ili Murat-aginih struna. Priča o našoj prošlosti
rasutoj kao kosti muhadžira u vrletima između crnogorskog krša, pustinja
Anadolije, obrisa oronulih kasaba i pokvarenih časovnika na
sahat-kulama na kojima je uvijek isto vrijeme omeđeno našim htjenjem,
željom i znanjem. Pa ipak je naša, jer mi druge nemamo. I bolja i ljepša
od bilo koje druge. Ne samo zato što se nijesmo imali kad naviknuti na
lijepe priče, već zato što je ovo jedna od onih koja se ne da
uljepšavati. A počela je tek nedavno, danas nam se čini daleke
1993.godine. Danas je to jubilej, a tada je bio podvig. Sjetimo se samo
vremena kada smo sopstvena imena šaputali i tiho dozivali svoja
sjećanja koja su nam ličila na stvarnost koja se ponavlja. Očaj, nemoć,
prkos, hrabrost i znanje su izvorište «Almanaha». Osnovan je 1993.
godine kao udruženje za proučavanje, prezentaciju i zaštitu
kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori. Osnivači
"Almanaha" su poznati književnici i kulturni pregaoci Husein Bašić,
Zuvdija Hodžić i Milika Pavlović, koji su tada kao odgovor vremenu
ništavila i beščašća, započeli projekat iza kojeg danas stoji nekoliko
stotina autora, saradnika i prijatelja "Almanaha", ne samo iz Crne Gore,
bivše SFRJ, već i Evrope i SAD. Podsjetimo se da su glavni ciljevi i
zadaci «Almanaha» ostali nepromijenjeni od osnivanja do danas:
-
izučavanje, očuvanje i prezentacija kulturno-istorijskog nasljeđa i
graditeljske baštine, istorije, kulture, običaja, tradicije i
društveno-ekonomskog položaja Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori, u cilju
očuvanja njihovog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta;
-
okupljanje stručnih i kreativnih kadrova koji se bave zaštitom
kulturno-istorijskog nasljeđa i kulturom i naukom uopšte, čiji radovi
imaju kulturnu i naučnu vrijednost i od interesa su za Udruženje kao i
za muslimansko-bošnjački narod;
-
adekvatna valorizacija kulture muslimansko- bošnjačkog naroda;
-
institucionalizacija muslimansko- bošnjačke kulture;
-
vraćanje književnih i kulturnih sadržaja i književnika
muslimansko-bošnjačkog naroda u školske programe u adekvatnom obimu;
njihovo struktuiranje duhom i sadržajem saglasno konceptu multietničkog
i multikulturnog društva i afirmacija različitosti kao kulturološkog
bogatstva društva osposobljenog da baštini različite vrijednosti;
-
uspostavljanje i prisvajanje demokratskih tekovina i povećanje
tolerancije između različitih etnosa;
-
organizovanje kulturnih, stručnih i naučnih skupova;
-
razvijanje saradnje sa srodnim udruženjima i institucijama u zemlji i
inostranstvu;
-
izdavačka djelatnost
Podsjetimo se da smo kao svoj osnovni programski kredo u uvodniku
časopisa proklamovali i sljedeće principe: «Pokušavamo postati
kulturno i naučno središte i svjedočište kulturno-istorijskog trajanja
Muslimana-Bošnjaka na ovim prostorima. Pri tome ne mislimo mahati
barjacima, zavaravati i sebe i druge izvikivanjem ispraznih parola i
njegovanjem prazne verbalistike unutar koje bi formu stavljali ispred
suštine, udarati se u prsa uz patetično prizivanje mitova, oplakivati
svoju zlehudu sudbinu i trljati oči onima koji nas ne vide, niti ih
zatvarati pred onima koji nas vide. Ne mislimo preuzimati ulogu ježa u
osjetljivom političkom trbuhu Crne Gore, ali ni zeca u njenom
multietničkom i multikulturnom društvenom ambijentu. Ostajemo otvoreni
i spremni da stručno i kompetetno svjedočimo, razmišljamo i istražujemo
i da rezultate svoga rada prezentiramo nama i drugima, uvjereni da je
potvrđivanje u stvaralaštvu u suštini jedina i prava potvrda trajanja.
Pri tome, ne želimo graditi jednoobraznu, ideološki unificiranu i
nekritičku sliku o sebi, svjesni da nijesmo sami i samodovoljni i da je
jednako važno ne samo ono kako vidimo sami sebe, već i kako nas drugi
vide. Uvjereni smo da su uzroci većine nesporazuma na Balkanu i u tome,
što ljudi nijesu shvatili da živjeti zajedno, često nije dovoljno da bi
se ljudi međusobno poznavali. Samo oni koji se poznaju mogu se i
razumjeti i graditi odnose poštovanja i međusobnog povjerenja i stvarati
ambijent unutar kojeg se prožimaju kultura, nasljeđe i tradicija gdje
"moje" vrijednosti postaju opšte dobro drugih i obratno.
"Almanah" teži tome i dobrim dijelom i uspijeva, da postane
prepoznatljiva karika u kulturnom i naučnom životu Crne Gore.Otvoren je
za sve saradnike koji su spremni da stručno i kompetentno doprinose
obogaćivanju sadržaja časopisa i naših izdanja. Nama je važno znanje, a
ne to ko ga saopštava, kao što nam je važno da ono što je saopšteno ne
bude uramljeno u bilo kakve zadate obrasce, ideološke, političke i
uskonacionalne vizure. U tom smislu smo svjesni da nas čeka veliki posao
iz razloga što su svi tematski krugovi vezani za tradiciju, baštinu i
kulturno nasljeđe Muslimana-Bošnjaka na ovim prostorima u najvećem
dijelu tek načeti,te da je sa tog aspekta sve novo i neistraženo."
Navedenim riječima danas je teško nešto dodati. Osim zadovoljstva da je
mnogo toga urađeno i realne činjenice da je to ipak samo početak.
Razuđeni programski principi predstavljaju široku osnovu za razvijanje
različitih oblika djelovanja. Prije svega u pravcu stvaralaštva u svim
oblastima. Danas je «Almanah» velika kreativna i stvaralačka radionica
koja je u svojim seharama kulture, istorije, baštine i tradicije
pohranila na hiljade stranica pamćenja i skrivanom biserju naše kulture
udahnula životnost čineći je rascvjetalom nadom u vrtu u kojem raste
optimizam o našem shvatanju crnogorskog multikulturnog prostora kao
milet bašte sa hiljadu cvjetova. Svjesni da nijesmo sami i sami sebi
dovoljni i da ono što mislimo da je naše, treba podijeliti sa drugima,
jer se samo dobro dijeljenjem uvećava, od prvog dana uz «Almanah» su
stali brojni stvaraoci različitog kulturnog, intelektualnog,
nacionalnog, vjerskog i stvaralačkog integriteta, spremni da u kuću
znanja «Almanaha» ugrade sopstvenu energiju iz koje izvire stvaralaštvo
i djelo koje je po obimu i značaju veće nego sve ono što se na tom polju
uradilo od našeg postojanja do danas. Redakcija časopisa je sastavljena
od ljudi koji imaju stvaralačke biografije: Husein Bašić, Milika
Pavlović, Zuvdija Hodžić, Šerbo Rastoder, dr Asim Dizdarević, Esad
Kočan, Senad Gačević, Suljo Mustafić, Atvija Kerović, ali uvijek
otvorena i spremna da sopstveni stvaralački egoizam pretoči u stalno
traganje za novim vrijednostima. Nama je bitno znanje, kreativni i
stvaralački duh, sposobnost prepoznavanja po djelu i stvaranju. Zato se
«Almanah» nije pretvorio u pisarnicu dnevnopolitičkih pamfleta sa
daljinskim upravljačem, već u radionicu koja iza sebe ostavlja trajno
dobro. U ovih deset godina, samo smo u časopisu objavili 426 priloga od
381 autora na 3645 strana, među kojima su svjetski poznata imena nauke i
kulture. S obzirom da se «Almanah» najvećim dijelom finansirao od
donacija pojedinaca u ovih 10 godina je 170 donatora priložilo novčane
priloge u visini od 20 DM do 1.000 eura u «Almanahov» vakuf znanja.
Svakako
da je najveće bogatstvo «Almanaha» njegova brojna porodica saradnika i
prijatelja. Stoga je veoma nezahvalno izdvajati bilo koje ime, jer svoju
otvorenost, spremnost i sposobnost komuniciranja «Almanah» demonstrira
upravo na način širenja kruga saradnika. Zato su svi od oko 400 autora
koji su svoje priloge ili knjige objavili u «Almanahu», svaki na svoj
način, značajno doprinijeli njegovoj afirmaciji kao kulturnog
svjedočišta, snažnog intelektualnog uporišta i najreferetnijeg
multikulturnog centra današnje Crne Gore. Gotovo da nema značajnijeg
imena iz redova bošnjačko-muslimanskih intelektualaca sa prostora Crne
Gore i šire, koji se svojim prilozima nijesu oglasili u «Almanahu». Ako
izuzmemo članove redakcije: Huseina Bašića, Zuvdiju Hodžića, Šerba
Rastodera, Asima Dizdarevića, Senada Gačevića, Esada Kočana, Atviju
Kerovića, Sulja Mustafića i pominjanog Miliku Pavlovića, rizikujući da
se ogriješimo jer nećemo moći pomenuti sve koji to zaslužuju, navodimo
imena samo nekih: Alija Džogović, Ismet Rebronja, Zaim Azemović, Kemal
Musić, Safet Sijarić, Braho Adrović, Sait Š. Šabotić, mr Adnan Pepić,
Rifat Rastoder, Muharem Dizdarević, Fehim Kajević, Redžep Nurović,
Hamid Hadžibegić, Faruk Dizdarević, dr Đenana Buturović, Lada
Buturović, Semiha Kačar, dr Fatma Hasanbegović, Uzeir Bećović, Rasim
Ćelahmetović, Abdulah Bato Abdić, Rifat Alihodžić, Safet
Hadrović–Vrbički, Hamdija Drnda, Ibrahim Reković, Ibrahim Hadžić, dr
Jašar Redžepagić, dr Zlatan Čolaković, dr Hasnija Muratagić-Tuna, mr
Binasa Mušović, Hivzija Hasandedić, Omer Turković, mr Igbala Šabović,
mr Halil Markišić, Šefko Alomerović, dr Ejup Mušović, dr Raif
Hajdarpašić, Alija Nametak, dr Enes Kujundžić, dr Enes Pelidija, dr
Safet Bandžović, Maruf Fetahović, Mehmed Mujezinović, dr Mustafa
Memić, dr Sait Kačapor, Bajram Suljević, Selman Ljačević, Husein Ceno
Tuzović, Edhem Peročević, Omer Čirgić, dr Sefer Međedović, Hamdo Kočan,
Hamdija Šarkinović, dr Avdul Kurpejović, Derviš Beli Selhanović, dr
Maksut Hadžibrahimović, Redžep Kijametović, Sadetin Sado Peričić, Samir
Hanuša, Osman Lavić, Redžep Škrijelj, Senka Rastoder, Hilmo Hadžić,
Ervin Spahić, Omer Redžepagić, dr Osman Hadrović, Nusret Ećo, Dževat
Musić, Hamdija Fetahović, Kemal Purišić, mr Ramo Bralić, Harun Hadžić,
Ćazim Fetahović, Amer Ramusović, Mirsad Rastoder, Sabahudin Delić, Hamdo
Kočan, mr Halil Kalač, mr Salija Adrović, mr Šato Ajdarpašić, dr Nedžad
Drešević, Nizara Šabović i brojni drugi. Pored toga tu je i čitava
plejada značajnih i afirmisanih intelektualaca i stvaralaca iz Crne
Gore: Milike Pavlovića, dr Pavla Mijovića, dr Milana Popovića, Rajka
Cerovića, dr Novaka Kilibarde, Sretena Perovića, dr Živka
Andrijaševića, Čeda Baćovića, Milorada Popovića, dr Vuka Minića, Jevrema
Brkovića, dr Branislava Kovačevića, dr Rajka Vujičića, dr Veselina
Pavićevića, dr Vojislava Nikčevića, dr Radoja Pajovića, Olge Perović,
dr Srđana Vukadinovića, mr Zvezdana Folića, Slobodana Šćepanovića,
Pavla Goranovića, Andreja Nikolaidisa, Mladena Lompara, dr Nebojše
Vučinića, dr Srđe Pavlovića, dr Miodraga Perovića, mr Siniše Bjekovića,
dr Vukića Pulevića, Nataše Nikčević, dr Sonje Tomović-Šundić i brojnih
drugih. Navedenim imenima treba dodati i širok krug saradnika sa
prostora bivše SFRJ, Evrope i svijeta čiji su prilozi objavljivani u
«Almanahu», poput: dr Olge Zirojević, mr Dušice Minjović, Edwarda
W.Saida (SAD), Jean-Louis Maunory (Francuska), Nataše Kandić,
Františeka Šisteka (Prag), dr Ljiljane Pešikan-Ljuštanović, Dražena
Pehara, dr Karla Kasera (Grac), dr Andreja Andrejevića, Đorđa Janjića i
drugih.
U
okviru svojih rubrika «Almanah» je predstavio djela velikog broja
stvaralaca, prevashodno slikara: Zuvdije Hodžića, Muharema Muratovića,
Hilmije Ćatovića, Sabahete–Beke Masličić, Ismeta Čekića, Ibrahima
Rekovića, Behudina Selmanovića, Ismeta Hadžića, Aldemara Ibrahimovića,
Ibrahima Kurpejovića i drugih.
Prvi
urednik časopisa bio je jedan od osnivača i predsjednik Udruženja
Husein Bašić. Brojeve 3-4 kao urednik je potpisao, takođe jedan od
osnivača, Zuvdija Hodžić. Počev od brojeva 5-6 kao urednik se potpisuje
autor ovih redova.
ČASOPIS «ALMANAH «
Godina |
broj |
urednik |
časopisa |
priloga |
autora |
stranica |
donatora |
1994 |
1-2 |
31 |
22 |
142 |
- |
Husein Bašić |
1998 |
3-4 |
41 |
30 |
225 |
- |
Zuvdija Hodžić |
1999
|
5-6
7-8
|
22
17 |
22
16 |
238
281 |
9
4 |
Šerbo Rastoder |
2000 |
9-10
11-12
13-14 |
21
24
43 |
21
21
41 |
289
271
363 |
7
15
9 |
Šerbo Rastoder
|
2001 |
15-16
17-18 |
34
46 |
32
41 |
331
378 |
32
21 |
Šerbo Rastoder |
2002 |
19-20 |
39 |
34 |
373 |
14 |
Šerbo Rastoder |
2003 |
21-22
23-24
|
41
67 |
38
63 |
336
418 |
36
23 |
Šerbo Rastoder
Šerbo Rastoder |
2004 |
25-26 |
41 |
38 |
385 |
41 |
Šerbo Rastoder |
svega |
13 |
467 |
419 |
4030 |
211 |
Šerbo Rastoder |
U
prethodnih deset godina «Almanah» je prepoznat i kao respektabilna
izdavačka kuća, koja je okupila ugledne autore čiji je istraživački
refleks bio okrenut temama od interesa za bošnjačko-muslimansku
zajednicu u Crnoj Gori i stvaralaštvo autora pripadnika ove zajednice.
«Almanahova« izdanja su na taj način popunila ogromnu prazninu nastalu
usljed nepostojanja organizovanog istraživanja ovog segmenta nasljeđa. U
javnosti su časopis i izdanja veoma pozitivno ocijenjeni, o čemu
svjedoči više od 100 prikaza «Almanahovih« izdanja objavljenih u štampi,
na radiju i televiziji. Sa svojim izdanjima «Almanah» je bio gost na
sajmovima i na promocijama u većini gradova Crne Gore po više puta,
bivše SFRJ, Evrope i SAD. Najuglednije balkanološke biblioteke iz Evrope
i SAD se redovno interesuju za «Almanahova» izdanja, a nedavno je dio
njih stigao i do Harvarda, odnosno ostavštine Milmana Perrya,
homerologa i istraživača epike bošnjačkog naroda. Laskave ocjene
izrečene na račun «Almanaha» od strane referentnih intelektualaca ovih
prostora su nešto što nas obavezuje. "Trajanje i postojanje" je
davno naznačeno kao njegov smisao (Pobjeda, 27. septembar 1999).
"Almanah" je veoma rijedak časopis koji doprinosi opštim načelima
univerzalizma, dijaloga i tolerancije (Milan Popović - Vijesti, 4.
novembra 2000). «Almanah» je proglašen "institutom" (Sreten Perović,
Monitor 29. marta 2002), živom institucijom i emancipatorskim
projektom (Rajko Cerović - Vijesti, 1. septembar 2002); "Stjecištem
znanja i inspiracije" (Pobjeda, 17. decembar 2002). "Almanah" časopis,
udruženje i kulturno središte i izdavački centar nastali su naporedo sa
ukupnim procesom oslobađanja crnogorske intelektualne energije,
osvajanjem slobode nacionalnog izražavanja, misli i stvaralaštva, u
pokretu otpora protivu šovinističkog lica odljuđene stvarnosti koja je,
u proteklim godinama, kao metastaza zahvatala i dobar dio crnogorskog
društva. U njegovih do sada objavljenih više od tri hiljade stranica
časopisa publikovano je o muslimanskoj kulturnoj tradiciji i baštini
više nego za četrdeset i pet godina trajanja zajedničke države i
navodno slobodnog izražavanja svih nacionalno kulturnih individualnosti
u njoj" ( Rajko Cerović – Pobjeda 7. septembar 2002) . «Almanah» može
služiti na čast ne samo svojim pokretačima, već i Crnoj Gori (Novak
Kilibarda – Publika, 25. januar 2003); "Priča koja ubjedljivo nadrasta
vjekove" izrečeno je povodom jednog od naših izdanja (Bogić Rakočević –
Vijesti, 26. mart 2003); "Almanah" je izuzetan projekat po mnogo čemu
jer na kompetentan i znalački način afirmiše kulturnu i nacionalnu
baštinu Bošnjaka Muslimana u Crnoj Gori i širi kulturu multinacionalne
i multikulturne tolerencije i snošljivosti u Crnoj Gori i može se
svrstati među dvije ili tri najbolje kulturne publikacije u republici"
(Milorad Popović - Pobjeda, 27. oktobar 2003). Naravno, ove citate ne
navodimo da bi zadovoljili sopstvenu sujetu i taštinu, već samo kao
primjere recepcije "Almanaha" u relevantnim intelektualnim krugovima.
To što je o "Almanahu" najviše denuncijacija, diskvalifikacija, neukih
podmetanja zaodjenutih u plašt sveznanja polupismenih kvazipatriota
došlo iz redova kvazintelektualaca s muslimanskim nacionalnim predznakom
nije ništa neočekivano i neuobičajeno. Kada se od nacije pravi
zanimanje, intelektualna sterilnost se po pravilu nadomješta
frustriranošću prema svemu što demistifikuje i čini apsurdnim lažno
predstavljanje. To je fenomen mega introspekcije toliko vidljiv na ovim
prostorima koji svoje posljednje uporište primitivizma crpi u stalnoj
potrebi pravovjernog traganja za "sumnjivim". I na to treba gledati sa
neskrivenom dozom zadovoljstva, jer činite uslugu vidljivoj promociji
besmisla i opravdavate svrhu njihovog postojanja. Istovremeno, ne
možete a ne priznati da smo uvijek bili takvi. "Tvrdim da je
najljudskiji posao na zemlji moć svjedočenja" (Esad Kočan – Vijesti,
12.jun 2003). "Almanah" i ne radi ništa drugo, već svjedoči. O vremenu
bitisanja, stvaranja i odrastanja. Knjigom i riječju. Jedinim trajnim i
nepotkupljivim svjedokom.
a)
IZDAVAČKA DJELATNOST (POSEBNA IZDANJA)
autor |
naziv djela |
godina izdanja
|
br.strana
|
napomena |
Husein Bašić
|
Kad
su gorjele božje kuće |
1994 |
48 |
poezija |
Selman Ljačević |
Zemlja dobre nade |
1995 |
48 |
poezija |
Redžep Nurović |
Šta
bi mi ostalo |
1997 |
42 |
poezija |
Selman Ljacević |
Dova za Bosnu |
1997 |
56 |
poezija |
Mehmed Muminović |
Moji Tuzi |
1998 |
54 |
priče |
Husein Bašić |
Pusta vrata (Krivice III) |
1998 |
250 |
roman |
Semiha Kačar |
Zarozavanje zara |
2000 |
124 |
Monografija |
Husein Bašić |
I.
Tuđe gnijezdo
II.
Kapija bez ključa
III.Kosti i vrane
IV.Pusto tursko
V.
Bijeli Azijati |
2000 |
272
230
275
272
308 |
Penta-logija
(Zamje-ne I-V) |
Vojislav P. Nikčević |
Istraga poturica - mit ili stvarnost |
2001 |
203 |
Članci, studije,
rasprave |
Medžid Fakić |
Zapis u vremenu |
2001 |
50 |
Katalog izložbe |
Bajro Agović |
Džamije u Crnoj Gori |
2001 |
499 |
Monografija |
Olga Zirojević |
Konvertiti - kako im je ime (Islamizacija na južnoslovenskom
prostoru) |
2001 |
110 |
Mono-grafija |
Husein Bašić |
Kad
su gorjele božje kuće |
2001 |
122 |
Poezija
(II
dopunjeno
izdanje) |
Čedo Baćović |
O
merhametu i gaziluku
(Muslimanski primjeri čojstva i junaštva) |
2002 |
310 |
Zbirka aneg-dota |
Dušica Minjović |
Avdo Međedović na raskršću
reprodukcije i kreacije |
2002 |
169 |
Mono-grafija |
Sadetin Sado Peričić |
Pjesme |
2002 |
82 |
Poezija |
Muharem, Asim, Haris Dizdarević |
Pamćenje i sjećanje I-II
(Muslimansko-bošnjačka bratstva u bjelopoljskom kraju) |
2002 |
1190
|
Mono-grafija |
Halil Kalač |
Kalači, život i običaji
(XVII, XVIII, XIX i prva polovina XX vijeka) |
2002 |
370 |
Monogr.
Izdanje podruž. «Alma-naha» Rožaje |
Husein Bašić |
I.Usmena lirika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije (Antologija)
II.
Usmena epika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije (Antologija)
III. Usmena proza Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije (Antologija)
IV. O usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije
(Hrestomatija) |
2002 |
285
293
277
314 |
Antolo-gija usmene književnosti Bošnja-ka iz Crne Gore i Srbije u 4
knjige |
Rifat Rastoder |
Usud imena (Štrpci) |
2003 |
270 |
Mono-grafija |
Jakup Durgut |
Bukovica 1992-1995
(Etničko čišćenje, zločini i nasilja) |
2003 |
134 |
Mono-grafija |
|
Čekajući fatihu (Umjetnički omaž desetogodišnici zločina u
Štrpcima) |
2003 |
Katalog izložbe
Izdanje «Almanaha» i
FMB
|
Zaim Azemović |
Darovi |
2003 |
223 |
Izabrana proza
(povodom 40-godišnjice književnog stvara-laštva)
|
Đustina Cacaj -Šuška |
Djelo Nauma Vequlharxhija u okviru preporoda na Balkanu |
2003 |
219 |
Monografija |
Jovo Medojević |
Muslimani u bjelopoljskom
kraju 1477-2002 |
2003 |
152 |
Monografija |
Mustafa Memić |
Bošnjaci (Muslimani) Crne Gore |
2003 |
331 |
Mono-grafija
("Almanah" i VBIS) |
Živko M. Andrijašević, Zoran Stanojević |
Pokrštavanje muslimana
1913 |
2003 |
208 |
Monografija |
Rifat Rastoder |
Pravo na ime |
2003 |
78 |
studija
(Alma-nah i FM/B |
Zuvdija Hodžić |
Neko zove |
2003 |
162 |
Pripovjetke |
Zuvdija Hodžić
|
Otkrivanje zavičaja
(Crteži Plava i Gusinja) |
2003 |
83 |
Knjiga crteža |
Novak Kilibarda
Šerbo Rastoder
|
Književno-političke rasprave
Crna Gora u egzilu 1918-1925 , I-II |
2003
2004 |
270
455+
692 |
Članci, studije i rasprave
Studija
(Istorijsk institut Crne Gore /Almanah) |
Redžep Nurović |
Djed Fehim i šestoprsti Hrusto |
2004 |
44 |
Poezija
Almanah |
UKUPNO |
40 naslova |
|
9301 |
|
Promovišući interetnički dijalog u cilju širenja tolerancije i
sveukupnih napora kao osnaživanju vrijednosti građanskog društva i
afirmaciji multikulture, «Almanah» je učestvovao u organizovanju više
naučnih skupova, okruglih stolova, debata na kojima su razmatrane
različite teme. «Almanahova» tribina «Multietničko ogledalo Crne Gore»
postala je prepoznatljivo mjesto susretanja i intelektualnih razgovora.
U tom smislu iskazana volja i intelektualni potencijali saradnika i
prijatelja «Almanaha» pokazali su da se dnevno-politikantska
kontaminacija najproduktivnije premošćava dijalogom. Susretanje
različitosti na ovaj način je izašlo iz okvira izanđalih deklarativnih
političkih parola i prešlo u interaktvnu vezu koja komunikaciji daje
cilj i smisao. Istovremeno je afirmisan zavidni intelektualni
potencijal koji svakodnevna pitanja bitisanja i egzistencije ne
sagledava isključivo kroz politikantsku samodopadljivost, kratkovidu
narcisoidnost i autističnu nekritičnost.
b)
Okrugli stolovi, naučni skupovi, debate
Datum |
Tema |
Organizatori |
Br.
učesnika |
23-24.juna 2000 Podgorica |
Muslimani-Bošnjaci,
kako ih drugi vide,
a
kako oni sebe i druge?
|
Almanah |
47 |
3.jul 2002 |
Manjinski narodi u novim ustavno-pravnim okvirima
|
-
Almanah
-
Centar za međunarodne studije Podgorica
-
Forum Muslimana/Bošnjaka |
56 |
26-27 .
februara 2003
Podgorica |
Kršenje ljudskih prava u neposrednoj prošlosti
(povodom desetogišnjice zločina
u
Štrpcima i Bukovici) |
-
Almanah
-
Fond za humanitarno pravo, Beograd
-
Monitor |
92 |
22.03.2003
Podgorica |
MUSLIMANI-BOŠNJACI
Kako vam je ime ? |
-
Almanah
-
Forum Muslimana/Bošnjaka |
176 |
Saopštenja ili preporuke sa pomenutih skupova objavljivani su u
tematskim brojevima časopisa (13-14; 21-22; 23-24). Na taj način su sa
konkretnim rezultatima skupova, atmosferom, idejama i načinima
promišljanja multietničke i multikulturne stvarnosti u Crnoj Gori
upoznati čitaoci časopisa širom svijeta. Poseban doprinos tome daje
jedan od naših dosadašnjih veb sajtova nastalih zahvaljujući našim
iseljenicima u SAD www.almanah.cjb.net
koji do sada imao oko 8000 posjeta. Na sajtu su se nalazili svi brojevi
časopisa i informacija o izdanjima «Almanaha».
Neveseli dio priče o prvih deset godina «Almanaha» je više vezan za
organizacioni, statusni i finansijski dio problema. Naime, «Almanah» kao
NVO nema niti jedno lice u stalnom radnom odnosu. Svi poslovi u
«Almanahu» obavljaju se volonterski i bez ikakvih uslova za rad.
«Almanah» nema svoje kancelarije niti bilo kakvog drugog sličnog
prostora u kojima bi se mogli okupljati njegovi prijatelji saradnici ili
redakcija. Sastanci redakcije se najčešće održavaju po podgoričkim
kafanama a izdanja «Almanaha» se čuvaju u jednoj garaži u Podgorici.
Korišćenje neuslovnih prostorija koje je «Almanah» 2001.godine dobio
od vlade Crne Gore u jednom naselju u Podgorici (Blok V) otkazano je
već početkom 2003.godine zbog previsoke kirije i nedostatka finansijskih
sredstava za njeno redovno izmirenje. Nedostatak sigurnih i stalnih
izvora finasiranja premošćavan je donacijama brojnih pojedinaca koji su
prepoznali vrijednost i značaj «Almanaha». Međutim, kako je svaki
entuzijazam vremenski oročen «Almanah» ulazi u kritičnu fazu svog
opstanka i nastavka uspješnog djelovanja, ukoliko se ne iznađu rješenja
koja bi mu omogućila stabilan izvor finansiranja i ne obezbijede
adekvatni uslovi za rad. Zato «Almanah» danas liči na sve nas. Virtuelna
institucija u virtuelnoj stvarnosti. Optimisti bi rekli da je to jedino
trajno svjedočanstvo o našem bitisanju. Pesimisti, baš zato ga treba
pripaziti.
Šerbo
RASTODER, urednik |